Virovitica Republika Hrvatska

Ukazano mi je povjerenje od Udruge pcelara Virovitica na čelu sa predsednikom udruge gosp.Mirko Kostelac i njegovih saradnika,da odrzim predavanje dvije interesantne teme i to:Proizvodnja i uzgoj selekcionisanih matica i metode dodavanja 2,3 i vise matica u pcelinje društvo i Uspješan proljetni razvoj sa 1 i 4 matice.Bila mi je čast odrzati predavanje i upoznati mnogo divnih ljudi i kolega među kojim je i najveći pčelar na Balkanu gosp.Slavko S.koji sa svojom porodicom pcelari sa oko 2800kosnica te kvalitetne proizvodnjace i uzgajivace matica gosp.Marijan Pemper iz Virovitice i Predrag Momčilović iz Suhopolja.Hvala na gostoprimvstvu,toploj rijeći,predivnoj hrani i smjestaju u Gajeva rooms apartmanima ,gosp.Mirku Kostelcu koji je bio izvrstan domaćin i sve to organizovao.Zahvaljujem se i gosp.Milanku Jelančiću presedniku pcelarskog saveza PVŽ koji je svojim prisustvom uveličao ovaj skup i uposlenicima Plave televizije koji su sve ovo profesionalno snimili i uradili predivan prilog.

Kakvu impresivnu istoriju ima ovo uruženje. Opisao i napisao sve u svojoj knjigi "Kalendar radova na pčelinjaku-priručnik za početnike", a možete i ovdje da pročitate dio.

Udruga pčelara „Virovitica“

Povijest Udruge

Na inicijativu Dragutina Paulina i Franje Schmidta, 1. siječnja 1920. godine okupilo se šestero ambicioznih pčelara koji su donijeli zaključak da se osnuje „Pčelarska organizacija u Virovitici“. Na istom sastanku donijeto je i pravilo da se članom smatraju oni koji plate članarinu te koliki je iznos članarine. Uviđajući potrebu povezivanja pčelara, Pčelarska organizacija u Virovitici je na sastanku 24. 4. 1921. godine donijela odluku da se pridružuju Pčelarskom društvu u Osijeku i postaju njihova podružnica. Od tada djeluje kao Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku - Podružnica Virovitica. Godine 1939. Pčelarsko društvo Osijek, a time i podružnica Virovitica istupaju iz Saveza pčelarskih društava sa sjedištem u Beogradu te se pristupa osnivanju Pčelarskog društva u Zagrebu. Osnivanjem Hrvatskog pčelarskog saveza 1954. godine, Udruga pčelara Virovitica pristupa u članstvo toj krovnoj pčelarskoj organizaciji čiji je i sada član. Sa svojim brojnim članstvom udruga je dala i daje značajan doprinos pčelarstvu u Hrvatskoj tim više što je član naše Udruge Željko Vrbos u vremenu od 2018. do 2022. godine obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza.

Djelatnost

Pčelarska organizacija u Virovitici okupljala je pčelare virovitičkog kraja u cilju promicanja i unapređenja pčelarstva održavanjem pčelarskih tečaja, nabavljanja novije opreme, praćenja zdravlja pčela, održavanja i sudjelovanja na sajmovima i izložbama, edukacijama stanovništva o korisnosti meda i pčelinjih proizvoda. Pčelarska organizacijaje određivala i cijene meda za prodaju na veliko i na malo te organizirala otkup i prodaju meda svojih članova na veliko.

Odmah po osnivanju 1920. godine sastanci pčelara održavali su se svake nedjelje i svetka (blagdana), a kasnijih godina su se, kao i u sezoni pčelarenja, održavali uglavnom mjesečno ili češće. Sastanak se održavao svaki put na pčelinjaku drugog člana kada su po potrebi održana predavanja i praktičan rad. Sastanci su uvijek iskorišteni za pregled jačine i zdravlja pčelinjih zajednica na pčelinjaku gdje je održavan sastanak. Iz dostupnih zapisnika pčelarske podružnice vidljivo je da se pčelinja trulež spominje kao vrlo česta i opasna bolest zbog čega su se spaljivale košnice i vršile dezinfekcije pčelinjaka. Nakon što se bolest pojavila na pčelinjaku predsjednika Paulina 1938. godine uzorci su poslani na analizu u Bakteriološki zavod u Beogradu gdje je utvrđena „Američka trulež legla“. Sa navedenom bolesti pčelari su se i nadalje susretali, ali su vršene mnoge edukacije za preveniranje i sprečavanje širenja te bolesti.

Prenošenju znanja o pčelarstvu na druge i mlade pčelare pridavao se značaj, posebno ako se radilo o novim saznanjima i tehnologijama. Za novo učlanjene pčelare održavani su tečajevi u trajanju od tri dana. Predavanja i druge načine pripomoći za svoje članove više su puta tražili i pčelari iz podravskih pčelarskih udruga. Zabilježeno je da je u jednom slučaju podravska Podružnica pčelara Virje 1930. godine tražila da im se ustupi određeni broj oplođenih matica radi križanja sa njihovim pčelama. Kao razlog navode što Podružnica Virovitica ima „dosta lijepi broj vrsnih pčelara a kako i ne bi kad se pčelarstvom bave preko 30 godina“. Istom prilikom zahvaljuju se na predavanju kojim im je g. Paulin u mnogočemu otvorio oči u daljnjem pčelarstvu.

U pogledu napretka tehnologije pčelarenja nabavljane su i promovirane košnice sa pokretnim saćem, a istovremeno se intenzivno radilo na tome da se suzbije prostokošničarstvo (gušenje pčela u košnicama sa nepokretnim saćem radi pristupa medu). Da se u tome uspijevalo vidljivo je da po podacima po broju košnica gdje je više od 75% bilo s pokretnim, a ostalo s nepokretnim saćem.Također je 1931. godine nabavljan i zajednički topionik voska, a prerada voska i izrada satnih osnova organizirana je kod prerađivača voska za sve članove istovremeno. Već 1940. godine pčelari su primijetili da prerađivač voska u isti stavlja parafin pa ga se stoga i pismeno upozorilo na neprihvatljivost takvog voska.

U cilju poboljšanja prinosa meda organizira se sadnja medonosnog drveća i bilja. U godinama loših paša i malih prinosa meda (spominju se već od 1931. godine) Podružnica Virovitica radi prihrane pčela za svoje pčelare i za zajednički pčelinjak nabavlja bezporezni šećer (1938. godina).

Da bi se ukazalo na korisnost meda Podružnica 1930. godine donosi zaključak da se o korisnosti meda treba oglašavati preko jedne tiskare a da se istovremeno o tome treba progovoriti sa mjesnim liječnicima i naročito u bolnici. Promocija korisnosti meda održavala se putem raznih izložbi i sajmova na kojima je Podružnica redovito sudjelovala zbog čega je dobitnica raznih priznanja.

Iako je u svojim redovima imala kvalitetnih predavača u pčelarstvu Podružnica je uvijek vrlo rado kao predavače za svoje članstvo pozivala eminentne stručnjake za pčelarstvo. Tako su na Glavnoj godišnjoj skupštini Osječkog pčelarskog društva koja se održavala u Virovitici 1938. godine svoje predavanje održali Dr. Kern na temu „Unapređenje pčelarstva“, Dr. Tomašek na temu „O pčelinjim bolestima“ o čemu je prikazan i film te Josip Belčić na temu „Uzgoj matica“. Istovremeno se nabavljala i stručna pisana literatura sa temama iz pčelarstva.

Udruga pčelara „Virovitica“ danas

Udruga pčelara „Virovitica“ djeluje na području općina Špišić Bukovica, Lukač, Gradina, Suhopolje i grada Virovitica. Ukupno 171 pčelar obavlja pčelarenje na 655 kvadratnih kilometara sa 13 459 pčelinjih zajednica.Gotovo 50% pčelinjih zajednica čini seleće pčelarenje što nas svrstava u sam vrh u Hrvatskoj. Udruga ima 164 člana od kojih je 11 mlađih od 15 godina života kojima posvećujemo posebnu pozornost.Član naše udruge Slavko Švraka je pčelar sa javiše pčelinjih zajednica u Republici Hrvatskoj.

Udrugau svom radu stavlja naglasak na očuvanje pčele, pčelarstva i podizanje svijesti o njenoj korisnosti za cjelokupni sustav bioraznolikosti i značaj u proizvodnji hrane. U tom smislu obraća se svim građanima, institucijama i ustanovama i poziva ih na zajedničko djelovanje.

Udruga kontinuirano organizira predavanja najpoznatijih stručnjaka iz područja pčelarstva za svoje članove te organizira studijska putovanja.

Na regionalnoj razini Udruga pčelara „Virovitica“ je članica Saveza udruga pčelara Virovitičko-podravske županije. Čutura, E.(2025): Kalendar radova na pčelinjaku-priručnik za početnike

Mirko Kostelac

Mirko je rođen 23. 3. 1965. godine u Virovitici gdje i sada živi. Nakon završetka osnovne škole upisao Srednju školu za unutrašnje poslove koju je završio 1984. godine i stekao zvanje policajac te zasnovao radni odnos u tom zvanju. Tokom policijske karijere stručno se usavršavao na Fakultetu kriminalističkih znanosti u Zagrebu gdje je stekao zvanje diplomiranog kriminalista, a nakon nastavka stručnog usavršavanja i zvanje stručnog specijalista kriminalistike. U policijskoj karijeri obnašao je više vidova policijskog posla na više razina rukovođenja sve do odlaska u mirovinu 2018. godine. Stručno usavršavanje za zanimanje pčelar završio je 2014. godine, a 2015. godine nabavio prve tri košnice i pčelinje zajednice. Sada pčelari sa 70-90 pčelinjih zajednica. Početkom 2015. godine učlanio se u Udrugu pčelara „Virovitica“, a 2020. izabran u Upravni odbor. Od 2023. do početka do 2025. godine obavljao je dužnost tajnika Udruge. Na mjesto predsjednika Udruge pčelara „Virovitica“ izabran je u veljači 2025. godine. Inicijativno i administrativno radio na osnivanju Saveza udruga pčelara Virovitičko-podravske županije koja okuplja svih pet udruga te obavljao dužnost tajnika. Čutura, E.(2025): Kalendar radova na pčelinjaku-priručnik za početnike