RURALNI RAZVOJ-PČELARSTVO siguran bijeg od siromaštva

“Rukopis pod naslovom „Ruralni razvoj – pčelarstvo siguran bijeg od siromaštva“ autora gospodina Čuture Elvira, profesionalnog pčelara, pojavljuje se u vrijeme kada je zanimanje javnosti, i potreba podizanja nivoa znanja u oblasti pčelarstva – proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda, značajno porasla. O ovoj problematici pisano je na raznim mjestima, sporadično, vrlo šturo i često unificirano. Međutim, malo je publikacija u kojima je moguće naći cjelovit, nepristrasan prikaz savremenog i opširno sihronizovanog, poučnog i stručnog teksta, prilagođenog ruralnom razvoju, kao što je strukturno, i vrlo razumljivo, u ovoj knjizi opisao gospodin Elvir Čutura. U knjizi su navedene tematske cjeline, metodološki konzistentne i razgraničene, te čine kompoziciju knjige koherentnom. Istina, teško je pomiriti i uskladiti tako raznovrsne tematske cjeline kako bi knjiga u ovoj formi imala valjanu strukturu. Gospodin Čutura je to, u ovom slučaju, efikasno uspio uraditi te nam na najbolji način podario ovu izuzetnu knjigu stručnog i naučnog opusa. Tekst je prožet činjenicama i detaljnim, metodološki novim, ali razumljivim objašnjenjima o svim fazama počevši od analize tržišta, kočnica ruralnog razvoja za segment pčelarstva, procjene rizika, o razvoju i mogućnostima progresa u oblasti pčelarstva (kako početi sa pčelarenjem, uslovima, tehničko-tehnološkim mogućnostima), o ulaganju u početnim fazama pčelarenja, te o tome kako do održive proizvodnje pčelinjih proizvoda, razvoja super jakih zajednica, razrojavanja, do preciznih kalkulativnih vrijednosti od prve do pete godine, i na kraju SWOT analize. Neosporno je da je pred nama vrijedno, vrlo studiozno, poučno, korisno i sveobuhvatno priređeno štivo koje je nedostajalo pojedincima i subjektima modernog i održivog pčelarstva, ali i đacima i studentima u oblasti pčelarstva. Ništa manje važnim ne držimo činjenicu da knjiga može poslužiti udruženjima pčelara, pojedincima i inžinjerima agronomije kao vrijedan izvor informacija savremenih dostignuća u navedenoj oblasti. Gospodin Čutura Elvir je uspio visok nivo svoga naučnog znanja i praktične primjene, u široj proizvodnoj praksi, pretočiti na razumljiv način svakom čitaocu. Ovaj rukopis zavređuje izuzetnu pažnju i sa velikim zadovoljstvom predlažem njegovo oficijelno štampanje u formi knjige. prof. dr. Nezir Tanović ”

“Nekoliko riječi o predsjedniku SPOFBiH Slike nagrada i postignuća kolega pčelara iz Bosansko-podrinjskog kantona Govoriti o pčelarima i pčelarstvu u Bosansko-podrinjskom kantonu i uopćeno o pčelarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ne spomenuti gospodina Rehada Seju Delju, ne bi imalo nikakvog smisla. Kolega Rehad Deljo je pčelar sa dugogodišnjom tradicijom, a sve je počelo od pradede i dede Mehe, te njihovog sina Saliha, Rehadovog oca, prije mnogo godina. Rehad Sejo je rođen u Zabusu – Ilovača, grad Goražde. Osnovnu i Tehničku školu, mašinskog smjera, završio je u Goraždu. Završio je Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu te je dobio zvanje diplomirani mašinski inžinjer. Prije rata živio je u Zapadnoj Njemačkoj. Rat je dočekao u Goraždu i učesnik je Armije Bosne i Hercegovine. U ratu se oženio i dobio kćerku Ernu i sina Damira. Radio je u organima uprave Grada Goražda. Osnivač i direktor je Poljoprivredne zadruge "Medina" Goražde. Živi sa pčelama i bavi se pčelarstvom od malih nogu. Porodična tradicija traje više vijekova... od rahmetli dede Mehe, sedam amidža do oca Saliha. Bio je osnivač, sekretar i predsjednik prijeratnog regionalnog Udruženja pčelara "Bagrem" Goražde, kao i delegat u republičkim i federalnim organima pčelara Jugoslavije. Učesnik brojnih prijeratnih pčelarskih kongresa. Učestvovao je u obnovi pčelarstva kako Bosansko-podrinjskog kantona Goražde tako i u obnovi pčelarstva Bosne i Hercegovine. Osnivač je Saveza pčelara Federacija Bosne i Hercegovine prije 28 godina, u prostorijama Privredne komore Bosne i Hercegovine. Trenutno obavlja dužnost predsjednika Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine (drugi mandat), a obnašao je i funkciju sekretara Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine, te je bio član Upravnog odbora Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine (u dva mandata). Incijator je, i jedan od organizatora, Saveza ili Unije pčelara Bosne i Hercegovine, prije dvadeset i nešto godina. Bio je usklađen statut, zakazano mjesto održavanja Skupštine u Brčkom, datum održavanja, no to je na kraju bio bezuspješan pokušaj. Osnivač je, i dugogodišnji predsjednik kantonalnih udruženja: Udruženja pčelara "Behar" Goražde, Udruženja medonosnog, aromatičnog i ljekovitog bilja BPK-a "Facelija" Goražde, Udruženja starih tradicionalnih, umjetničkih zanata i domaće radinosti "Stari grad" Goražde, incijator i organizator više pčelarskih sajmova, smotri, festivala meda („Dani meda i ljekovitog bilja“ Goražde, Sajma starih zanata, Sajma "Dani jabuke", Sajma „Dr. Husnija Čerimagić“ Sarajevo) i učesnik je preko osamdeset (80) pčelarskih sajmova: Medena Tuzla, Dani jabuke Goražde, Dani pčelarstva Sarajevo, Dani meda Višegrad, Dani meda Prijepolje i dr. Organizator je preko 400 pčelarskih i drugih predavanja, implementator preko pedeset (50) programa sa međunarodnim organizacijama te na desetine sa lokalnim kantonalnim i federalnim institucijama. Incijator, organizator i implementator IPA programa "pčelarstvo zanimanje za budućnost", u saradnji sa Općinom Goražde i regionalnim partnerom Udruženja pčelara Prijepolje, Republika Srbija. Dugogodišnji je predsjednik Skupštine Obrtničke komore Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, a obnašao je funkciju i člana Upravnog odbora Kantonalne obrtničke i Federalne komore. Trenutno obnaša funkciju predsjednika OK BPK-a Goražde. Član je nadzornih odbora pojedinih privrednih subjekata iz prehrambenog i bankarskog sektora. Incijator je i organizator proglašenja pčelarstva starim tradicionalnim zanatom 2012. godine. Aktivno učestvovao u donošenju novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima. Aktivno učestvovao u donošenju Pravilnika o pčelarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, Registra pčelara i pčelinjaka, Pravilnika o organoleptičkom ocjenjivanju kvalitete meda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Incijator je i organizator Međunarodnog organoleptičkog ocjenjivanja kvaliteta meda, te je učestvovao na natječajima u Mostaru, Sarajevu, Bihaću, Tuzli, a na istim je nagrađivan više puta. Posebno je aktivan kroz organizaciju okruglih stolova i press konferencija o problematici u sferi pčelarstva, podsticajne politike, donošenja strategija razvoja poljoprivrede i rurala na razini kantona i Federacije Bosne i Hercegovine. Posjeduje stotinu (100) pčelinjih društava te svoju ljubav za pčelarstvo prenosi preko sina Damira, koji je registrovao domaću radinost "Šuda" Goražde, te je za tri godine instalirao dva pčelinjaka sa kapacitetom od stotinu (100) proizvodnih društava. Buduće aktivnosti bazirane su na donošenju Strategije razvoja pčelarstva Federacije Bosne i Hercegovine, na donošenje Pravilnika o pašnom dijelu i Registra paša Federacije Bosne i Hercegovine, selekciji u pčelarstvu, formiranju uzgojnog programa proizvodnje matica, na podsticajnu politiku, na uvrštavanje i proizvodnju matica, organizaciju Dana pčelarstva pčelara Federacije Bosne i Hercegovine, na nastavak saradnje sa ministarstvima poljoprivrede, agromediteranskim zavodima, na razvoju takmičarskog duha kroz ocjenjivanje kvalitete meda fizikalno-hemijskim analizama i organoleptički, na formiranje nacionalnog Savez pčelara Bosne i Hercegovine, na učlanjivanje u pčelarsku asocijaciju Evropskih pčelara i pčelarsku svjetsku asocijaciju „Apimondija“. I dalje će nesebično raditi na jačanju osnovnih pčelarskih ćelija: općinskih, gradskih i drugih udruženja, kao i na oplemenjivanju pčelarske paše kroz sadnju novih produktivnih kultura. Fotografija jednog pčelinjaka Rehada Seje Delje Domaća radinost „Šuda“ Goražde je u vlasništvu mladog perspektivnog pčelara Damira Delje, koji će, zasigurno, nastaviti vjekovnu tradiciju pčelarstva porodice Deljo. ”