USPJEŠAN PROLJETNI RAZVOJ pčelinjih zajednica sa jednom i četiri matice od 400-700mnv u LR i Bosankama košnicama

“Sažetak: Rukopis ''Uspješan proljetni razvoj pčelinjih zajednica sa jednom i četiri matice od 400 do 700 mnv u LR i bosankama košnicama'' napisan je na 153 stranice i podijeljen je u uvodni i glavni dio. U glavnom dijelu nalazi se više poglavlja sa vrlo interesantnim i značajnim naslovima kao što su: Odabir mjesta za pčelinjak, Određivanje broja pčelinjih društava u odnosu na pčelinju pašu, Priprema pčelinjih zajednica za uspješan proljetni razvoj - uzimljavanje i izimljavanje, Rotacija i raspored okvira kod srednje jakih pčelinjih društava, Raspored okvira kod jakih i super jakih pčelinjih zajednica, Upotreba oksalne kiseline na nadmorskim visinama 400-700 metara, Oksalna kiselina na manjim nadmorskim visinama, Vidljivi tragovi ranog dodavanja pogača, Nevidljivi tragovi dodavanja pogača, Pčelinje leglo, Proljetni razvoj i priprema super jakih zajednica za glavnu pčelinju pašu, Opcije iskorištavanja pčelinjih društava, Polenov prah ili pelud, Rojevni nagon i drugi. Na kraju rukopisa nalaze se zahvalnica autora i popis korištene literature. Ocjena rada: 1. Originalnost: Rukopis ''Uspješan proljetni razvoj pčelinjih zajednica sa jednom i četiri matice od 400 do 700 mnv u LR i bosankama košnicama'' napisan je razumljivim stilom sa jasno definisanim ciljevima. Rukopis se nije rasplinuo u detaljima i usredotočen je na osnovne principe. Rukopis istražuje relativno neistraženu temu i nudi nove uvide u pčelarstvo. 2. Relevantnost: Obuhvaćeni sadržaji su relevantni u odnosu na područje istraživanja i može imati značajan utjecaj na praksu pčelara, naročito jer postoji neraskidiva veza između nauke i prakse u ovoj oblasti. 3. Metodologija: Rukopis je pisan jasno i razumljivo i zamišljen je kao literatura za pojedince i kolektive okupljene oko pčelarstva. 4. Rezultati: Rezultati su precizni i relevantni, pružajući korisne informacije za pčelare i stručnu i naučnu zajednicu. Ova tema je važna za pčelare jer im pomaže razumjeti koji su uvjeti najpovoljniji za uspješan razvoj pčelinjih zajednica i koji faktori trebaju biti uzeti u obzir prilikom vođenja pčelinjaka na određenim nadmorskim visinama ili u određenim tipovima košnica. Na temelju rezultata ovakvog istraživanja pčelari mogu prilagoditi svoje prakse i poboljšati uvjete za pčele, što svakako može rezultirati većom produktivnošću i zdravljem pčelinjih zajednica. 5. Doprinos znanosti: Objavljivanjem ove publikacije osigurat će se dodatna relevantna stručna literatura u oblasti pčelarstva za potrebe pravilnog vođenja pčelinjaka. Sadržaj publikacije kroz svoje inovativne rezultate i preporuke jasno doprinosi polju pčelarstva. Zaključak: Na osnovu analize i usvojenih poboljšanja sa zadovoljstvom predlažem da se rukopis pod naslovom ''Uspješan proljetni razvoj pčelinjih zajednica sa jednom i četiri matice od 400 do 700 mnv u LR i bosankama košnicama'' autora Elvira Čuture prihvati za objavu u vlastitom izdanju. Recezent doc. dr. sc. Elvedin Šabanović Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet Privredna akademija Brčko distrikt BiH O knjizi: Ako bi se pitali zbog čega pročitati ovu knjigu ili u čemu je vrijednost rekli bi iz više razloga: jednostavnost i razumljivost riječnika kojim je pisana, stručnost i preciznost opisanih postupaka, hronološki red i preglednost, tolerancija prema drugačijim stavovima, etička ili humanistička dimenzija knjige. Rječnik knjige je jednostavan, razumljiv, blizak, a često i emocionalan riječnik pasioniranog pčelara kojemu je pčela blizu ''člana porodice''. Autorovo znanje i iskustvo se prepoznaje i u tom segmentu i knjiga ima profesionalni autoritet. Hronološki i sadržajno je logična i prati biologiju pčelinjih društava, jasno pregledno i bez pretjerivanja predstavlja čitaocu znanja i iskustva. U djelu su argumentovano izneseni praktični savjeti profesionalnog pčelara. Postupci su jasno i precizno opisani, a autor napominje da je to njegova višedecenijska praksa koja mu se pokazala produktivnom. Moglo bi se nazvati i ''kapitalističko'' ili ''komercijalno'' pčelarstvo jer je produktivnost prioritet. Etička ili humanistička dimenzija knjige ogleda se u autorovom nastojanju da ''glavni lik'', tj. pčela bude prikazana kao neodvojivi dio ekološke i ekonomske opstojnosti društva u cjelini pa ovo djelo treba prihvatiti kao ''intelektualni vakuf'' ili zadužbinu i nadgeneracijski doprinos Elvira Čuture. Autor je nesebično opisao svoju višedecenijsku praksu što može imati veliki značaj za mlade pčelare jer je najskuplje učiti na vlastitim greškama. Pčelari poput Elvira Čuture nastoje osavremeniti pčelarsku praksu i uzdići je na viši nivo profesionalne održivosti i produktivnosti kroz uvođenje novih pčelarskih praksi koje nisu svakodnevnica kao npr. rad sa više matica u jednoj pčelinjoj zajednici. Zahvaljujemo autoru na trudu uloženom za pripremu knjige i nesebičnoj podjeli vlastitih iskustava i knigu preporučujem na čitanje. Šemsudin Bilinović, prof. ”