Uticaj električne zaštitne ograde na ponašanje pčela, Apis mellifera carnica Pollmann, 1879 (Insecta: Hymenoptera), na privatnim pčelinjacima VMP-Velemed, Ilijaš
Objavljeno u: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu
Uzgajanje pčela enormno povećava broj insekata oprašivača na kvadratnom kilometru posmatranih površina pa samim tim dolazi do: povećanja stabilnosti ekosistema, prinosa na poljoprivrednim površinama i smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Zbog navedenog zaštita pčelinjaka, posebno u profesionalnom pčelarenju, dolazi u prvi plan, a jedan od najefikasnijih metoda zaštite je električna ograda (Gallagher Group Limited, 2024).
Kolonije medonosnih pčela smještene su u košnici, a prostor na kojem se nalaze košnice označava se kao pčelinjak. S vremena na vrijeme pčelinjaci se mogu naći u zaštićenim područjima gdje borave mnoge divlje životinje gdje su medvjedi najveći problem uzgajivača pčela jer larve medonosnih pčela te med uskladišten u košnicama njima predstavljaju idealnu, visokoenergetsku hranidbenu dopunu, posebno u zimskim periodima. Poseban problem pčelarima predstavlja činjenica da kada medvjed otkrije pčelinjak on počinje redovno da ga posjećuje radi nastavka konzumacije pčela i pčelinjih proizvoda, uz enormnu devastaciju pčelinjaka. Zbog svega navedenog razvijeno je više tehnika zaštitepčelinjaka: ograđivanje bodljikavom žicom, podizanje platformi, repelentne hemikalije te hvatanje i uklanjanje potencijalnih štetočina, što je zahtijevalo značajna ulaganja, često i vrlo neisplativa kod mobilnog pčelarenja, a bez značajnijih rezultata. Pojavom električnih ograda situacija je značajno poboljšana uz efikasan način njihovog održavanja (Hygnstrom & Craven 1996; Meadows et al. 1998; Caron & Bowman 2004; Masterson, 2006; Erdogan, 2019).
ednako u Bosni i Hercegovini, uslijed globalnih klimatskih promjena, koje su vrlo izražene u 21. vijeku, pčelari su prisiljeni svoje pčelinjake seliti visoko u planine zbog nedostatka pčelinje paše na nižim nadmorskim visinama, kao i radi dobijanja kvalitetnijih pčelinjih proizvoda pa je korištenje električnih ograda profesionalna neminovnost.Čutura, E., & Lelo, S. (2025). Uticaj električne zaštitne ograde na ponašanje pčela, Apis mellifera carnicaPollmann, 1879 (Insecta: Hymenoptera), na privatnim pčelinjacima VMP-Velemed, Ilijaš. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 21, 57-63. Originalni naučni rad/Original scientific paper58Električna ograda, često u regionu označavana kao „čobanica“, je ekološki visoko prihvatljiv sistem zaštite pčelinjaka koji se može koristiti bez oštećenja prirode i povređivanja divljih životinja. Spomenuti sistem primjenjuje visokonaponski, niskostrujni udar na životinje u vrlo kratkom vremenskom periodu, a prvi put je iskorišten krajem 1970-ih godina kao način zaštite domaćih ovaca od napada kojota (Dorrance & Bourne, 1980; Erdogan, 2019). Ipak, reakcija medonosnih pčela na električno polje (Electic Field; EF) koje proizvodi sistem električnih ograda nije istražena, dok pčelari tvrde da medonosne pčele u pčelinjaku, koje su uglavnom zaštićene sistemom električnih ograda, postaju vrlo agresivne i teške za rad (Erdogan, 2019) što je hipoteza i za ovaj rad